Hripavac
Što je hripavac?
Hripavac je vrlo zarazna bakterijska bolest koja zahvaća pluća i dišne putove. Poznat je i pod imenom pertusis. Uzrokuju ga bakterije u ustima, nosu i grlu zaražene osobe.
![Symptoms of pertussis](https://vaccination-info.europa.eu/sites/default/files/styles/is_large/public/images/symptoms-pertussis.jpg?itok=PLy1Td5y)
Koji su simptomi hripavca?
Simptomi se obično javljaju 7 do 10 dana nakon infekcije, ali mogu se pojaviti i do 21 dan kasnije.
- Na početku simptomi nalikuju simptomima obične prehlade (kihanje, curenje iz nosa, malo povišena temperatura i blagi kašalj).
- U sljedeća dva tjedna kašalj se pojačava, a za tu fazu tipični su brojni brzi udari kašlja nakon kojih slijedi glasan piskav udisaj ili „hrip”. Napadi kašlja često završavaju izbacivanjem guste, prozirne sluzi i povraćanjem. Na početku se javljaju noću, a kasnije postaju sve češći danju i mogu potrajati mjesec do dva.
- U dojenčadi se možda nikad neće razviti tipični „hrip”, a nakon napada kašlja mogu slijediti kratka razdoblja prestanka disanja. Nakon te faze napadi kašlja postaju rjeđi i slabiji, a stanje dojenčeta postupno se poboljšava (za što može biti potrebno i do tri mjeseca).
Adolescenti, odrasli i djeca koja su djelomično procijepljena obično imaju blaže ili malo drukčije simptome. U tim skupinama, kao i u djece rane dojenačke dobi, hripavac je teže dijagnosticirati.
![family illustration](https://vaccination-info.europa.eu/sites/default/files/styles/is_large/public/images/family-illustration.jpg?itok=JPkJ7jfi)
Koje su komplikacije izazvane hripavcem?
Najteži oblici hripavca javljaju se u dojenčadi. Hripavac može poprimiti posebno teške oblike u dojenčadi koja nije cijepljenja ili u dojenčadi čije majke nisu cijepljenje. Komplikacije uključuju upalu pluća, encefalopatiju (bolest mozga), konvulzije pa čak i smrt.
U odraslih osoba i veće djece komplikacije obuhvaćaju kratkotrajnu nemogućnost disanja, slomljena rebra, rektalni prolaps i herniju (kilu).
Kako se hripavac širi?
Hripavac se širi zrakom u kapljicama koje nastaju kašljanjem i kihanjem zaražene osobe. Hripavac može širiti i osoba koja ima samo blag oblik bolesti ili zaražena osoba koja nema nikakvih simptoma. Često se događa da starija braća ili roditelji koji mogu biti nositelji bakterija donesu bolest u kuću i tako zaraze dojenče.
Tko je izložen riziku od hripavca?
Svatko tko nije cijepljen protiv hripavca ili tko nije primio sve potrebne doze cjepiva može se zaraziti ovom bolešću.
![Baby being vaccinated](https://vaccination-info.europa.eu/sites/default/files/styles/is_large/public/images/vaccination-baby-illustration.jpg?itok=ViGMYXKo)
Kako se hripavac može spriječiti?
Najvažniji način sprječavanja hripavca je potpuno cijepljenje. Cjepivo protiv hripavca obično se daje u kombinaciji s cjepivima protiv difterije i tetanusa (često u kombinaciji i s cjepivima protiv dječje paralize, hemofilusa influence i hepatitisa B). Prva terapija od dvije do tri doze obično se daje u dobi od dva do dvanaest mjeseci, u skladu s nacionalnim rasporedom cijepljenja. Treću ili četvrtu dozu preporučuje se dati u dobi od 11 do 24 mjeseca, nakon čega slijedi još jedna doza u dobi između tri i sedam godina.
U nekim državama članicama EU-a/EGP-a preporučuje se docjepljivanje adolescenata, odraslih osoba i/ili trudnica. Cijepljenjem trudnica privremeno se štiti i novorođenče. U nekim se zemljama preporučuje i docjepljivanje nezaštićenih žena ubrzo nakon poroda kako bi se smanjio rizik od prijenosa bolesti na novorođenče.
Kako se hripavac liječi?
Za liječenje hripavca i sprječavanje širenja bolesti mogu se upotrebljavati antibiotici. Međutim, kako bi bilo što učinkovitije, liječenje mora započeti u ranoj fazi bolesti, odnosno tijekom prvih tjedan do dva prije nego se jave napadi s brojnim brzim udarima kašlja.
Više informacija potražite na mrežnom mjestu ECDC-a: https://www.ecdc.europa.eu/hr/pertussis/facts (EN)
Napomena: Informacije iznesene u ovom članku namijenjene su potrebama općeg informiranja i ne bi se smjele upotrebljavati kao zamjena za pojedinačne stručne savjete i prosudbe zdravstvenih radnika.
Više informativnih sažetaka
Ospice
Ključne činjenice o ospicama, simptomima, komplikacijama, čimbenicima rizika, načinu njihova širenja, prevenciji i liječenju.
RSV
Ključne činjenice o simptomima i komplikacijama infekcije RSV-om, čimbenicima rizika, načinu širenja, sprječavanju, cijepljenju i liječenju.
Rubeola
Ključne činjenice o rubeoli, simptomima, komplikacijama, čimbenicima rizika, načinu njezina širenja, prevenciji i liječenju.