Gripa

Koji su simptomi gripe?

Ne razboli se svaka osoba zaražena virusom gripe. Osobe koje se razbole obično razviju sljedeće simptome:

• vrućicu ili povišenu temperaturu
• glavobolju
• bolove u mišićima
• osjećaj opće slabosti
• curenje iz nosa
• grlobolju
• kašalj.

Težina bolesti značajno varira, od izostanka simptoma do vrlo teškog oblika bolesti. U slučajevima bez komplikacija simptomi se sami povuku obično unutar tjedan dana od nastupa bolesti.

Koje su komplikacije gripe?

Komplikacije gripe, među ostalim, uključuju upalu pluća i encefalitis (upalu moždanih stanica).

Težak oblik bolesti i komplikacije češći su kod novorođenčadi, krhkih starijih osoba i određenih skupina izloženih zdravstvenim rizicima. Bez obzira na to, gotovo polovica djece i radno sposobnih odraslih osoba čije stanje zahtijeva intenzivnu njegu nemaju drugih zdravstvenih problema.

Kako se gripa širi?

Gripa se lako širi s osobe na osobu uglavnom putem izravnog kontakta sa sekretom zaraženog bolesnika, kao što su kapljice tekućine koje bolesnik iskašlje ili izdahne. Također se širi putem sekreta preko ruku, tkiva i površina koje ljudi dodiruju.

Tko je izložen riziku od gripe?

Gripom se svake godine zarazi otprilike 20 % stanovništva, a svaka četvrta zaražena osoba razvije simptome.

Djeca se zaraze nešto češće od odraslih zbog nerazvijenog imunosnog sustava. Za djecu postoji veća vjerojatnost da će se zaraziti i zbog slabijih higijenskih navika.

Visokorizične skupine jesu sljedeće:

• starije osobe
• osobe bilo koje dobi s kroničnim bolestima (kao što su srčane bolesti, osobe s bolestima pluća i dišnih puteva te osobe koje boluju od dijabetesa ili poremećaja imunosnog sustava)
• trudnice i
• djeca mlađa od pet godina.

Za te osobe postoji veća vjerojatnost da će razviti težak oblik bolesti u odnosu na inače zdrave osobe.

Kako se gripa može spriječiti?

Cijepljenje je najučinkovitiji način sprječavanja gripe. Države članice EU-a preporučuju cijepljenje protiv sezonske gripe za rizične skupine, kao što su starije odrasle osobe u dobi od ≥ 50 do ≥ 65 godina, ovisno o zemlji i osobe s kroničnim bolestima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i EU (1) zemljama preporučuju i da poboljšaju procijepljenost zdravstvenih radnika. Većina država članica EU-a prati preporuke SZO-a o cijepljenju trudnica, a neke i preporuke o cijepljenju zdrave djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina.

Cjepiva protiv sezonske gripe svake je godine potrebno izmijeniti jer virusi gripe kontinuirano mutiraju.

Kako se gripa liječi?

Kod većine slučajeva gripe bolesnicima se savjetuje ležanje i uzimanje velike količine tekućine za kontrolu simptoma. Ostanak kod kuće pomaže i u minimiziranju rizika od širenja zaraze na druge. Bolesnicima se savjetuje da potraže liječnički savjet ako im se stanje nastavi pogoršavati.

Protuvirusni lijekovi koji se uzimaju što je prije moguće nakon nastupa bolesti sigurne su i učinkovite mjere za liječenje gripe. Najčešće se preporučuju za hospitalizirane osobe, osobe s teškim oblikom bolesti ili kod kojih bolest brzo napreduje te visokorizične skupine. (2).

U nekim slučajevima bolesnici razviju bakterijske komplikacije nakon zaraze gripom te im je potrebno liječenje antibioticima.

Izvori:

(1) Preporuka Vijeća EU-a o cijepljenju protiv sezonske gripe [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32009H101…]

(2) Infografika: Na koji način protuvirusni lijekovi liječe gripu i štite od nje? (europa.eu)

Više informacija potražite na mrežnom mjestu ECDC-a: https://www.ecdc.europa.eu/en/seasonal-influenza/facts/factsheet